Berbera
Ime grada dolazi iz antičkih vremena gdje ga je u jednoj knjizi opisao grčki trgovac u 1. stoljeću. Grad je opisan "kao otvoreno sidrište čiji su starosjedioci miroljubivi. Na ovo mjesto su se uvozila mnoga dobra poput tunike, ogrtača iz Arsinoe, čaša, listova mekanog bakra u malim količinama, željeza, zlatnih i srebrnih kovanica. Iz tog mjesta se izvozila smirna, malo tamjana (koji je bio nadaleko poznat), cimet i druga dobra koja su se izvozila u Arabiju, kao i robovi, ali rijetko".
Duan Chengshi, učenjak iz kineske dinastije Tang je u svom radu iz 863. godine opisao grad Bobali (misleći na Berberu) kao mjesto trgovine robljem i bjelokosti. Berberu spominje i islamski putnik Ibn Sa'id u 13. stoljeću.
1546. Otomansko Carstvo je okupiralo sjevero-zapadni dio Somalije, uključujući i Berberu. Grad je bio veoma važan zbog strateškog položaja na Crvenom moru. Tokom sljedećih stoljeća u Berberi se odžavao godišnji sajam između listopada i travnja a Mordechai Abir ga je opisao kao "jedan od najvažnijih poslovnih događaja na istočnoj obali Afrike. Cijeli sajam se držao u tajnosti a europskim trgovcima je bilo strogo zabranjeno sudjelovati." Na sajam su dolazile mnoge trgovačke karavane a na njemu su trgovali mnogi somalski klanovi.
Berberu je dva puta posjetio britanski istraživač Richard Burton. Prvi svojem drugom posjetu nekoliko stotina Somalaca je napalo Burtonov kamp u noći 18. travnja 1855. Iako se britanski istraživač uspio spasiti pobjegavši u Aden, poginuo je jedan od članova ekspedicije. Richard Burton je pritom napisao: "Berbera je važan ključ na Crvenom moru, u središtu istočno-afričke trgovine te jedino sigurno mjesto za brodsku plovidbu na zapadnoj obali Erythraean, od Sueza do Guardafui. Na brežuljcima prekrivenim borovima i drugim vrijednim stablima može se uživati u relativno umjerenoj klimi i s relativnim malim monsunima. Ovu luku su željeli osvojiti mnogi strani osvajači."
1875. vlast na ovom području je uspostavio Egipat koji je bio pod osmanskom vlašću da bi Egipćani 1884. povukli svoje snage koncentriravši se u borbu protiv Muhammada Ahmada u Sudanu. Kada je Velika Britanija na tome području osnovala protektorat Britanski Somaliland, Berbera je postala glavni grad i luka tog protektorata (sve do 1941.).
Zemljovid - Berbera
Zemljovid
Zemlja (geografski pojam) - Somalija
Zastava Somalije |
Somalijska je obala s 2720 km najdulja na afričkom kontinentu. Sjeverni dio zemlje brdovit je s nadmorskim visinama od 1000 do 2000 m (somalijska visoravan), a središnja i južna područja su ravna s prosječnom visinom ispod 200 m. Rijeke Džuba i Šebele izviru u Etiopiji i teku prema jugu u Indijski ocean, ali ga Shebelle ne dostiže, osim u kišnom razdoblju.
Valuta / Jezik
ISO | Valuta | Simbol | Significant Figures |
---|---|---|---|
SOS | Somalijski šiling (Somali shilling) | Sh | 2 |
ISO | Jezik |
---|---|
AR | Arapski jezik (Arabic language) |
EN | Engleski jezik (English language) |
SO | Somalski jezik (Somali language) |
IT | Talijanski jezik (Italian language) |